Nā kumu o ke'ōpiopio'ōpio

ʻO ka autism he maʻi ia e hana ana inā loaʻa nā mea maʻamau i ka uluʻana o ka lolo. ʻO keʻano o ka hoʻopiʻi pihaʻana o ka pilina pili kaiaulu a me nā pilina pili i ka hana, a me keʻano o ka hana hou a me ka palena o ka pono. Ma ka hapanui o nā hihia, hōʻailonaʻia nā hōʻailona i luna ma mua o nā makahikiʻekolu. ʻO nā kūlana iʻoi aku a emiʻole paha i like me ka autism, akā me nā hōʻailona ikaika, ua hāʻawiʻia i nā kauka e like me ka hui o nā pilikia autistic.

No ka lōʻihi, ua manaʻoʻia heʻekolu kumu hoʻohālikelike autism e hiki ke hoʻopiʻiʻia ma muli o kahi kumu maʻamau no nā mea a pau, e hiki ai ke hoʻololi i ka pae o kaʻikepili, genetic and neuronal. I kēia mau lā, eia naʻe, e hoʻomau nui ana ka poʻe noiʻi i ka manaʻo heʻano maʻi ka autism o kekahiʻanoʻano maʻalahi i loaʻa i nā kumu likeʻole e hiki ai ke loli pinepine me kekahi me kekahi ma ka manawa like.

ʻO nā haʻawina i mālamaʻia e hoʻoholo i nā kumu o ka autism o ka'ōpiopio ua hele ma nāʻaoʻao he nui. ʻO nā ho'āʻo mua o nā keiki me autismʻaʻole i hōʻike i ka hōʻinoʻia o kā lākou pūnaewele. ʻOiaiʻo Dr. Kanner, ka mea nāna i hoʻokomo i ka hua'ōlelo "autism" i lāʻau lapaʻau, uaʻikeʻo ia i nāʻano likeʻole o nā mākua o kēlā mau keiki, e like me ka manaʻo maʻalahi i ka hānaiʻana i kā lākou keiki, ke kula kiʻekiʻe. Ma muli o ka hopena, i ka waenakonu o ke kenekulia i hala, ua hoʻohālikelikeʻia kahi kuhiakau e like me ka psychogenic (ʻo ia hoʻi, e ulu ia ma muli o ka hopena o ke kino). ʻO kekahi o nā mea koʻikoʻi nui o kēia kuhiakau,ʻo ia ke kanaka kālaihana mai'Aselika,ʻo Dr. B. Bettelheim, nāna i hoʻokumu i kāna hale kino no nā keiki maʻAmelika. ʻO ka pilikino ma ka uluʻana i nā pilina pilikino me nā mea'ē aʻe, nā hanaʻino i pili i ka honua, ua piliʻo ia me ka hoʻomaʻamaʻaʻana o nā mākua i kā lākou keiki me ke kāohiʻana iā ia he kanaka. ʻO ia, ma muli o kēia kumumanaʻo,ʻo ke kuleana nui no ka uluʻana o autism i loko o ke keiki ua kauʻia ma luna o nā mākua, a lilo ia mau mea no lākou i kumu no ka manaʻoʻehaʻeha nui.

Akā, uaʻikeʻia nā'ōʻiliʻili e like me nā keiki i kūponoʻole i kahi mau mea e hiki ai ke hōʻeha iā lākou ma mua o nā keiki olakino, aʻo nā mākua o ke keiki me ka autism iʻoi aku ke aloha a mālama nuiʻia ma mua o nā mākua'ē aʻe. No laila, ua poina ke kuhiakau o ka psychogenic kumu o kēia maʻi.

Eia kekahi, ua'ōlelo mai nā mea noiʻi hou i kēia manawa ua nui nā hōʻailona o ka lawaʻole o ka pūnaewele pūpū i loko o nā kamaliʻi e loaʻa ana i ka autism. ʻO ia ke kumu i waena o nā mea kākau hou o kēia manawa e manaʻoʻia heʻano kūikawā kūikawā maoli nō kahi pilikino o ka mua, kahi e alakaʻi ai ke kikowaena pūnaewele. Nui nā kuhiakau e pili ana i kahi e hikiʻole ai kēia lawaʻole a me kahi e waihoʻia ai.

I kēia manawa, ke hele nei nā haʻawina ikaika e nānā i nā kumu nui o kēia mau kuhiakau, akā,ʻaʻole i loaʻa. Aia nā hōʻike wale nō e loaʻa pinepine nā keiki kūpono i nā hōʻailona o ke kīpopo o ka lolo, a me nā maʻi o ka hanaʻana o ka lāʻau. ʻO kēia mau maʻi e hiki ke hanaʻia ma nā kumu likeʻole, e like me nā meaʻinoʻole chromosomal, ka predisposition genetic, nā maʻi piliʻole. Eia kekahi, hiki i ka loli o ka'ōpiopioʻeʻe ke ala mai ma muli o ka hopena o ka pūnaewele pūpū waena, aʻo ka hopena ma muli o ka hānau kūpilikiʻi a iʻole ka hāpaiʻana, kahi hana hoʻonaʻauao kūlohelohe i ulu muaʻia a iʻole nā ​​hopena o ka neuroinfection.

UaʻikeʻoʻAmelika'enekema E. Ornitz i kahiʻoi aku o 20 mauʻano likeʻole e hiki ai ke hoʻohālua i ka maʻi o Kanner. ʻO ka pukaʻana o ka autism hiki i ka hopena o nā maʻi, e like me ka sclerosis tuberculosis a me ka diavoital aggressive. Ma ka ho'ākākaʻana i nā mea a pau, ua'ōlelo ka poʻe loea i kēia mau lā no ka nui o nā kumu no ka uluʻana o ka maʻi o ka'ōpiopio o ka'ōpiopio a me kaʻikeʻana o ia i nāʻano maʻi likeʻole me kona polynozology.